ZAPISNIK SA SASTANKA PREDSTAVNIKA MOLITVENIH ZAJEDNICA
Mjesto održavanja: Hrvatska biskupska konferencija, Ksaverska cesta 12A, Ured za laike
Vrijeme održavanja: 23. listopada 2014. (od 14.30 do 16.30 sati)
Nazočni:
mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup, predsjednik Vijeća HBK za laike,
Petar-Krešimir Hodžić, voditelj Ureda HBK za život i obitelj,
dr. fra Smiljan-Dragan Kožul, ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir,
o. Vinko Mamić, delegat Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica,
Marko Oroz, predsjednik Marijine Legije – regija Zagreb,
Marina Šturlić, predsjednica Molitvenog vijenca Kraljice obitelji,
Marija Matković, predstavnica Molitvenog vijenca Kraljice obitelji,
Iva Buljan, tajnica Molitvenog vijenca Kraljice obitelji,
Damir Zukan, koordinator Obnove u Duhu Svetom,
Mile Lasić, predstavnik Schoenstattskog pokreta,
Đani Benčić, predstavnik Schoenstattskog pokreta, župa Remetinec,
Ruža Tomić, predstavnica Udruge sv. Vinka Paulskog za Zagreb i okolicu,
Nada Caren, predstavnica Koordinacije štovatelja i pokreta Božjeg Milosrđa,
Ante Čaljkušić, nacionalni voditelj inicijative „40 dana za život-Hrvatska“,
Petra Tišljarić, koordinatorica inicijative „40 dana za život-Hrvatska“,
Ana Cindarić, Mala obitelj Bezgrešnnog srca Marijina, Svjetovni institut u nastajanju,
Ivana Mlinac, „Centar za nerođeni život-Betlehem“, „Treće srce“ ,Karlovac,
Nevenka Šoštarić, tajnica udruge „Centar za nerođeni život-Betlehem“, „Treće srce“ ,Karlovac,
Mladen Glogović, molitveni pokret „Tješitelji Milosrdnog Isusa“,
Mara Glogović, molitveni pokret „Tješitelji Milosrdnog Isusa“,
Željka Bedek, član vodstva Zajednice karmelskih laika, Hrvatski Leskovac
Nadbiskup Devčić započeo je sastanak molitvom. Nakon uvodnog pozdrava naznačio je da je tema sastanka koordinacija molitvenih zajednice napomenuvši kako je s tim u vezi već jednom održan sastanak s biskupom Valterom Županom, predsjednikom Vijeća HBK za život i obitelj. S obzirom da je ova tematika briga predsjednika Vijeća za laike, uključio se u koordinaciju molitvenih zajednica. Ističe kako mu je tajnica gđa Marija Žebec prenijela postojanje želje da se molitvene zajednice povežu u molitvenu mrežu da se organiziraju euharistijska klanjanja po pojedinim gradovima, a za početak barem na jednom mjestu u pojedinoj nad/biskupiji. O tome je informirao i druge biskupe na upravo završenom Plenarnom zasjedanju HBK. Zamolio je dr. Hodžića da kaže nešto više o sastanku održanom s biskupom Županom.
Dr. Hodžić je ispričao gđu Mariju Žebec prenijevši njene pozdrave kao i pozdrave p. Vlaha i vlč. Crnjca koji su na duhovnim vježbama i nisu mogli prisustvovati današnjem sastanku. Zamolio je sve prisutne da se ukratko predstave imenom i prezimenom te da kažu koju zajednicu predstavljaju. U nastavku je obavijestio prisutne o zaključcima i prijedlozima sa zadnjeg sastanka radne skupine koji je održan 12. svibnja 2014. Zapisnik s navedenog sastanka ranije je dostavljen predstavnicima molitvenih zajednica. Potom je pozvao sudionike da ukratko predstave molitvene inicijative koje su pokrenute u posljednje vrijeme.
Ante Čaljkušić predstavio je inicijativu „40 dana za život“ koja je upravo u tijeku, a kojom se želi utjecati na stav o pobačaju. U Zagrebu se moli pred KBC-om Sestre milosrdnice u kojem se rade pobačaji. Sada se ukupno moli ispred šest bolnica. Istaknuo je da se inicijativa provodi kroz dvije kampanje godišnje u trajanju od 40 dana, u korizmi i najesen te da se u jesenskoj kampanji priključilo još 5 gradova. Navodi da je još 5 gradova zainteresirano i žele se uključiti u korizmenu kampanju (Vukovar, Ogulin, Zadar, Pula…). Također je naveo i nekoliko primjera kada je žena odlučila zadržati dijete i kojima je inicijativa „40 dana za život“ zajedno s Udrugom Betlehem pružila konkretnu pomoć (u hrani, novcu, moralno, duhovno…).
Marina Šturlić iz udruge „Molitveni vijenac Kraljice obitelji“ izjavila je da je udruga podržala inicijativu i aktivno će se uključiti tako da će mladi doći organizirano na molitveno bdijenje pred bolnicu “Sestre milosrdnice” u subotu 25. listopada 2014. Također, od zadnjeg sastanka s biskupom Županom preporučeno je članovima da u dnevnu molitvu uključe i molitvu za jedinstvo hrvatskog naroda. Ističe kako se moli kontinuirano, ali i prema konkretnim potrebama u sklopu inicijativa koje su aktualne u našem društvu. Naglašava, kako su na Dan neovisnosti Republike Hrvatske u srijedu 8. listopada organizirali hodočašće u Krašić gdje je održana Sveta misa. Molilo se za kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca kao i za naše obitelji zahvaljujući Gospodinu za dar domovine. Poziv na hodočašće bio je upućen i ostalim zajednicama u mreži koja nastaje.
Nada Caren iz Koordinacije pokreta i udruga Božjeg Milosrđa izjavila je da su također podržali inicijativu “40 dana za život”. Surađuju s p. Markom Glogovićem i ta suradnja daje velike rezultate. Rukovode se riječima Svetog Ivana Pavla II. koji je rekao: „Narod koji ubija vlastitu djecu, nema budućnosti“ tako da jako mole na tu nakanu te će i dalje podržavati inicijativu.
Ruža Tomić iz Udruge Sv.Vinka izjavila je da udruga ima više ogranaka i konferencija, a neke konferencije među njima i zagrebačka, mole već tri godine na te nakane, tako da podržavaju inicijativu.
Mile Lasić iz Šenštatskog pokreta istaknuo je da nas je devedesetih godina molitva spasila i kako bi nas danas molitva trebala ujediniti. Zaključio je, vrijeme je da se pokrenemo.
Fra Smiljan-Dragan Kožul iz Pokreta krunice za obraćenje i mir istaknuo je da je pokret inicirao molitvu krunice za domovinu, zajedno s braniteljima. Jedan od ciljeva je i rađanje začete djece. Sada imaju 100 000 članova koji dnevno mole krunicu ili deseticu krunice. Planiraju tijekom studenoga opet tiskati plakate „Molitvom očuvajmo Hrvatsku“ i trebalo bi naći neku zgodnu riječ kako bi ljudi shvatili da molitvom trebaju isprositi da Hrvatska bude zemlja mira i blagostanja i da se konačno poštuju Božje zapovijedi, a to mogu isprositi od Gospodina samo vjernici katolici.
Nadbiskup Devčić navodi kako bi se u smislu ove koordinacije trebalo raditi o jednoj molitvenoj mreži kojom bi cijela Hrvatska bila promrežena po jednoj zajedničkoj molitvenoj nakani. Poziva sudionike da se razmotri što bi se tu moglo napraviti u zajedničkoj akciji, jer moli se za različite nakane, a ovako bi bila jedna potreba, nakana za koju se moli. U svoje osobno ime i u ime svih biskupa, od srca je zahvalio svima za ono što čini svaka od molitvenih zajednica. Osvrnuo se na inicijativu „40 dana za život“ u Rijeci i rekao da je na početku naišla na odjek, kritizirali su i govorili da je to protiv zakona i sl., a sada se sve stišalo. Koristi se strategija kojom se pokušava umanjiti utjecaj Crkve. Koriste se dva načina kojima se može izolirati ono što Crkva čini. Prvi način je kritiziranje, okretanje ljudi protiv Crkve i onoga što ona čini, a drugi način da se jednostavno prešućuje, dok se s druge strane govori o manjinama te o inicijativama koje nisu vjerske ili nacionalne. No, istaknuo je Nadbiskup da se ne trebamo bojati, uvijek je bilo onih kojima je Crkva smetala i ne smijemo se dati omesti i zastrašiti.
S obzirom na to da se želi koordinacija upitao je sudionike kako bi to izgledalo. Naveo je cilj koordinacije, a to je da se stvori molitvena mreža po cijeloj Hrvatskoj, da budemo premreženi napomenuvši da svi znamo kolika je snaga molitve. Pobjeda u ratu je izvojevana, osim oružjem kojeg baš i nismo imali i krunicom u rukama. Molitvena logistika koja je djelovala tijekom rata i sada je potrebna, samo što su danas opasnosti druge vrste. Zato je potrebno da se povežemo i koordiniramo. Poticajno je što možemo vidjeti da akcija koja se sada provodi, donosi plodove, na svoj način.
Dr. Hodžić ističe potrebu za uključivanjem novih molitelja, s osobitim naglaskom na uključivanje molitelja u župama, a ne samo onih u zajednicama. Naglašava važnost brzog aktiviranja mreže u slučaju potrebe i snažnije zauzetosti oko neke konkretne stvari ili akcije na nivou koordinacije, tako da se osjeti jedno zajedništvo.
Otac Vinko Mamić potvrđuje da segment redovništva prati inicijative i kako bi bilo dobro nastaviti tako da cijela zajednica moli na tu nakanu.
Nadbiskup Devčić napominje da ima puno zajednica i da je važno imati jedno tijelo koje bi koordiniralo i odredilo da se npr. ovaj tjedan moli po određenoj nakani (za Crkvu, narod, svijet…). Dakle, treba formulirati dobru nakanu (pitanje stanja o mladima, obitelji…) i iskoristiti molitvene potencijale (mnogo je onih koji mole, a nisu u zajednicama). Potrebno je stvoriti plan apostolata molitve, moliti da nam Bog pokaže put iz ove depresije, da mladi vide perspektivu. Te konkretne nakane za nas, koordinatori bi dostavljali svima (župama, molitvenim zajednicama, samostanima, biskupima, redovničkim zajednicama…) iz tjedna u tjedan, mjeseca u mjesec i sve bi to trebalo pratiti kroz naše medije (Katolički radio, portale i sl.). Crkva je premrežena župama, trebamo organizirati da se taj duhovni potencijal usmjerava i koordinira vjerujući da Bog pomaže i uslišava.
Dr. Hodžić smatra kako bi bilo dobro da u svakoj biskupiji ima jedan duhovni stožer poput kapele Corpus Domini u Zagrebu povezan s Apostolatom molitve. Potiče da svaka pojedina zajednica imenuje osobu za kontakt koja ima ovlasti proslijediti redovne i interventne informacije.
Nadbiskup Devčić podsjeća da ima više redovničkih zajednica, osobito ženskih, a da bi njihove kapele također mogle doći u obzir. Ponavlja kako treba konkretizirati nacionalnu nakanu tako da bude prepoznata. Napomenuo je da nekoliko ljudi treba brinuti o tome da se inicijativa ostvaruje, organizirati češće sastanke, imati popis članova, zajednica, kao i podatke o kontakt osobama mreže.
Marija Matković je istaknula važnost duha zajedništva, uključivanje župa te je predložila da se u svim župama organizira održavanje mise jednom mjesečno s nakanom za recimo, spas Hrvatske i hrvatskog čovjeka, moljenje trodnevnice (mjesečne nakane). Predlaže da se sastanci poput ovoga organiziraju češće nego do sada.
Dr. Hodžić napominje da su, osim gđe Žebec i njega, u radnom koordinacijskom tijelu već sada p. Vlah zadužen za Apostolat molitve i vlč. Crnjac, rektor kapele Corpus Domini te još neki predstavnici molitvenih zajednica koji su se okupljali na radnim sastancima nakon inicijalnog sastanka s biskupom Županom. U nastavku podrobnije iznosi zaključke s zadnjeg radnog sastanka održanog 12. svibnja tražeći suglasnost te eventualne korekcije i nadopune nazočnih.
Fra Smiljan je predložio da HBK imenuje koordinatora za Hrvatsku zaduženog za te akcije te da bi koordinacija trebala imati i neka sredstva (za tiskanje brošurica i slično).
Marko Oroz je predložio proširivanje odnosno uključivanje i drugih zajednica koje nisu molitvene, a redovito se sastaju i puno rade, a samim tim i mole (Pokret fokolara, Neokatekumenski put, Kap dobrote, Emanuel…).
Nadbiskup Devčić je naglasio da se u jednom trenutku svi molitelji trebaju ujediniti po jednoj nakani, a to ne isključuje specifičnost zajednica. Postavlja pitanje na koji način to učiniti?
Ante Čaljkušić je, na temelju iskustava iz njihove inicijative, spomenuo mogućnost uspostave neformalnog stožer unutar kojega se komunikacija odvija putem e-pošte i SMS-a. Smatra kako je potrebno postojeću tehnologiju staviti u službu ostvarenja naših ciljeva.
Marina Šturlić stavlja naglasak na župu, na bake i starce koji imaju volje i vremena i koji su u svojim obiteljima naučili moliti krunicu. Smatra kako su upravo oni naša baza.
Ruža Tomić je istaknula da ako imamo cilj i stavimo se u službu Boga ništa neće biti problem.
Mile Lasić naglašava kako je važno da koordinacija odnosno promicanje i poticanje molitve bude prepoznata od biskupa i svećenika.
Nada Caren navela je primjer komunikacije s župama unutar svoga Trešnjevačkog dekanata, kao mogući način da se dođe do svakog župnika.
Nadbiskup Devčić je rekao da je snaga molitve potrebna ovom narodu te da ćemo se spasiti ako se obratimo Bogu. Smatra da je upravo obraćenje ona ključna riječ odnosno nakana.
Fra Smiljan podupire nadbiskupa obrazlažući kako je i kardinal Kuharić u samim počecima pokreta rekao da nema mira bez obraćenja. Usto, predlože da iz svake biskupije bude po jedan koordinator i da se u poslušnosti pokrene akcija s biskupima, da oni svaki u svojoj biskupiji imaju sastanak kao mi ovdje i da se daju određena sredstva koja koordinator može koristiti za potrebe akcije (nešto tiskati, natipkati…).
Nadbiskup Devčić smatra da su ljudi osjetljivi na budućnost naroda i naša zadaća je da budemo duhovni kvasac.
Dr. Hodžić ističe važnost potpore biskupa, jer će se župe aktivirati ako biskup kaže da se s tim slaže i potakne župnike na angažman. Na tragu poziva na sastanak predlaže Jerihonsko bdijenje kroz 7 dana i noći za uspjeh ove inicijative u skladu s Božjim planom i stvaranje duhovnog zajedništva.
Nadbiskup Devčić naglašava da je potrebno koristiti molitvne obrasce širem vjerničkom puku poput molitve krunice, a Ante Čaljukušić potvrđuje kako je molitva krunice ključna sastavnica spomenutog bdijenja. Na to se nadovezuje i Mile Lasić podupirući tu ideju.
Nadbiskup Devčić poziva na donošenje konkretnih zaključaka naglašavajući pritom važnost oblikovanja molitvenih nakana. Smatra kako je za to potrebna Božja pomoć. Koordinatori mreže bi osluškivali i s konkretnim, aktualnim nakanama bi se dolazilo u župe, biskupije.
Otac Vinko Mamić je istaknuo da svaka zajednica moli na svoj način i da nije dobro nametati jedan oblik molitve, ali potvrđuje kako je važno da svi mole za istu nakanu, za ono što je Hrvatskoj najpotrebnije.
Prethodno usvojeni zaključci i prijedlozi nadopunjeni su sljedećima:
1. Svaka nacionalna molitvena zajednica te drugi pokreti, udruge i zajednice koje se žele uključiti u mrežu, trebaju odrediti koordinatora (i zamjenika) koji će biti član nacionalne koordinacije.
2. Potrebno je izabrati uži tim ljudi koji bi koordinirali svehrvatsku molitvenu mrežu za obraćenje hrvatskog naroda. Taj bi tim trebao biti odobren od strane HBK.
3. Prvi tjedan Došašća organizirat će se molitveno bdijenje, kroz sedam dana i noći, u kapeli Corpus Domini u Zagrebu na nakanu za osnivanje molitvene mreže u skladu s Božjom voljom. Bdijenje će biti organizirano na način da molitvene zajednice popune raspored dežurstava, tako tako da u kapeli bude uvijek barem dvoje molitelja.
4. Dr. Hodžić će sastaviti prijedlog dopisa koji će uputiti nadbiskupu Devčiću radi prosljeđivanja ostalim biskupima i Konferenciji viših redovničkih poglavara i poglavarica. Dopis treba sadržavati obavijestiti o održavanju sastanku, razlozima uspostave svehrvatske molitvene mreže, prijedlog trajne nakane – obraćenje hrvatskog naroda. Osnovni cilj dopisa bio bi obavijestiti primatelje da će molitvene zajednice tijekom Došašća moliti na tu nakanu i pozvati ih, ako žele, da pomognu širenju te molitvene inicijative u župama i redovničkim zajednicama. Na taj način bi se tijekom Došašća u molitvu na tu nakanu mogli uključili svi (molitvene zajednice, župe, redovnici i redovnice…) molitvom krunice, zornicama, klanjanjem, postom, djelima milosrđa i dr.
Nadbiskup je istaknuo da će se na taj način dobiti odjek tj. povratnu informaciju te će se vidjeti u kojoj je mjeri inicijativa prihvaćena. Nakon toga predložilo bi se osnivanje nacionalnog koordinacijskog tijela.
Zapisnik sastavila:
Iva Buljan
